Tomo Ostojić, vlasnik OPG Ostojić
Možete nam kratko predstaviti svoje obiteljsko gospodarstvo, Vaše početke, ključne djelatnosti i proizvode koje nudite? Jeste li koristili sredstva iz EU fondova za potporu svojem poslovanju?
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ostojić ima tradiciju uzgoja smokava dugu preko 100 godina. Prve smokve u obitelji posadio je djed Ivan Ostojić na području Peračkog Blata.
U prošlosti smokva kao kultura nije imala dominantnu ulogu u seljačkim domaćinstvima, primat su imali vinova loza i maslina.
Suhe smokve s lokacije Peračkog blata i okolice dobivaju na važnosti s razvojem turizma u ovom kraju, kada bivaju prepoznate kao superiorne svojom kvalitetom u odnosu na smokve iz drugih krajeva.
Unatrag 40 godina pa sve do danas smokva se nametnula kao glavna kultura u obitelji Ostojić.
Kao dijete koje je odraslo na selu vezano za poljoprivredu Tomo Ostojić 1997 godine upisuje srednju poljoprivrednu školu u Metkoviću, nakon završene škole, svoje obrazovanje nastavlja 2001. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Kroz period školovanja i razmišljanja o budućnosti došao je na ideju da svoju tradicionalnu proizvodnju suhih smokava oplemeni i počinje prerađivati smokve u druge proizvode na bazi smokve.
Prvi prerađen proizvod 2008. godine bio je smokvenjak opet vezan uz lokalne kulture pa je svoju suhu smokvu oplemenio bademom, limunom i narančom.
Nakon tri godine interes za suhim smokvama i smokvenjakom je rastao pa 2011. godine nabavlja sušaru i ostalu opremu kako bi mogao povećati količine i podići kvalitetu proizvoda.Nabavkom prve opreme, ulaskom u sustav ekološke poljoprivrede, te brendiranjem i izradom vizualnog identiteta mogli bi reći Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ostojić Tomo ulazi u profesionalnu priču o proizvodnji i preradi smokve.
Paleta proizvoda na bazi smokava s vremenom se širila pa je iza suhih smokava i voćnog smokvenjaka proizveden i smokvenjak s pikantnim okusom koji je baziran na sljubljivanju smokve s vinom i sirom , nakon toga proizveden je i đem od zelene smokve kao i umak od smokva, te 2015 godine energetske pločiće na bazi smokve.
Modernizacijom pogona za preradu nabavkom novih strojeva te primjenom moderne tehnologije u proizvodnji i preradi smokava O.P.G. OSTOJIĆ udovoljava standardima moderne poljoprivredne proizvodnje.
Kao viziju za budućnost istaknuli bi zadržavanje kvalitete te razvoj novih proizvoda i širenju kapaciteta proizvodnje.
Iz područja EU fondova konstantno koristimo Fondove ruralnog razvoja RH u svrhu razvoja i unapređenja postojeće proizvodnje, za sada smo uspješno aplicirali na više mjera.
Kakva je suradnja s LAG-om Neretva na održivosti i razvoju Vašeg OPG-a? Možete li navesti smjernice za unaprijeđivanje razvoja poljoprivrede u dolini Neretve temeljem Vaših iskustava i komunikacije s drugim OPG-ovima?
S LAG-Neretvom nisam do sada surađivao na apliciranju na natječaje, smatram da Lag Neretva u segmentu apliciranja na fondove ruralnog razvoja mora biti agilniji, uspoređujući ga s drugim Lagovima.
Na što treba biti spremna mlada osoba koja razmišlja o otvaranju svojeg OPG-a? Koje su to vanjske okolnosti i osobine vlasnika OPG-a o za koje smatrate da bi mogle predstavljati prepreku za uspješan razvoj OPG-a?
Mladim ljudima koji su odlučili svoju životnu i poslovnu aktivnost posvetiti poljoprivrednoj proizvodnji na raspolaganju moraju biti svi resursi današnjeg vremena.
Tu prvenstveno mislim na lokalnu zajednicu, zemljište kao elementaran resurs mora biti pristupačno suprotno od ovog sadašnjeg stanja gdje je državno zemljište siva zona poljoprivrede.
Poljoprivrednici s područja grada Ploča imaju veliki potencijal u smislu konkurentnosti i raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji, međutim trenutna situacija je da se uglavnom proizvodi 5-6 tradicionalnih kultura koje su nisko profitabilne. Budućnost poljoprivredne proizvodnje na području grada Ploča po mom mišljenju je upravo na mladim obrazovanim ljudima koji poljoprivredu vide kao poduzetništvo budučnosti s inovativnim metodama i kulturama, iz tog razloga nužno je srediti probleme s državnim poljoprivrednim zemljištem i veću aktivnost Lag-a u edukaciji i pomoći mladim poljoprivrednicima.